Neretvanska brudetijada
Osmišljena i organizirana prvi put 2003. godine od strane članova udruge „pivčeva kala“. Cilj je očuvati i promovirati kulturnu baštinu, ali i neretvansku gastronomiju te tradicionalan način spravljanja neretvanskog brudeta, te profiliranje Opuzena kao gastro destinacije.
U natjecanju sudjeluje do 25 ekipa, a sam čin kuhanja traje 45 minuta. Brudeti su dostupni za degustaciju svim posjetiteljima, kako bi mogli uživati u okusima i mirisima auhtohtonioh neretvanskih delikatesa. Također, brudet se kuha i u humanitarne svrhe, pivčevom kalom, a i šire prožmu se arome i mirisi iz „velike teće“ kako je nazivaju sami članovi udruge.
- gastro manifestacija od 2002. godine
- od 2022. umijeće pripreme neretvanskog brudeta ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra i uvršteno je na reprezentativnu listu zaštićenih nematerijalnih dobara RH
- nositelj zaštite Udruga građana „Družba Pivčeva kala“ Opuzen
Neretvanski brudet ponajprije za područje Opuzena predstavlja dio gastronomske tradicije koja seže od davnina, ali prava priča o neretvanskom brudetu započela je gastronomski natjecanjem (neretvanskom brudetijadom) u pripremi brudeta od jegulja i žaba. Neretvansku brudetijadu osmisli su i organizirala Udruga iz Opuzena Družba građana „Pivčeva kala“ kako bi se pokazala raznolikost neretvanskog brudeta te jedinstvo i posebnost ovog neretvanskog specijaliteta. Ideja se rodila davne 2002. godine, a prva neretvanska brudetijada održana je 08.08.2003. godine i od tad se svake godine održava u sklopu programa „Opuzensko lito“ posljednje subote mjeseca srpnja. Brudetijada je odmah dobila veliku publiku koju je zadržala i povećala tijekom dva desetljeća održavanja kao i veliki interes amaterskih kuhara iz cijele doline Neretve. Koliko je neretvanski brudet bio poznat u prošlosti dokazuju i činjenica da su Venecijanci, koji su podigli utvrđeni grad na otoku kojeg danas zovemo Opuzen, u sve slavne kuharice uvrstili neretvanski brudet – Broeto uso narenti.
Naravno, ni brudeta ni brudetijade ne bi bilo da nema rijeke Neretva i njezine velike delte i izvornih lađa, slavnih brodova, koji su malo mijenjali svoj izgled još od kasnog neolitika. A još od tih davnina jegulje su se lovile na slične načine kao i danas. Prvo u snopićina granja u koje bi se ove zmijolike ribe zaplele, potom mrežama i parangalima ili starim alatom dugim štapom od riječne trstike s ribarskim konopom i udicom na vrhu, na čijem kraju ribari privežu mamac, anjčešće gliste, crve ali i kokošje iznutrice. U skladu s tim starim ribolovnim tehnikama i receptura pripreme jegulja i usklađena je sa izvornom gastronomskom tradicijom. Zaključno, neretvanska brudetijada je jedinstvena gastronomska manifestacija vezana za duboku povijest Opuzena i Neretve, uz nju se vežu mitovi i legende koje su se u Poneretvlju prepričavali još od davnina, a čija povijest seže još u srednji vijek.
U Opuzenu je čak objavljena i knjiga, istinska zbrika narodnih preaja, sve prsti demonima, vješticama, jeguljama, žabama, ribama, šašem i trkom, ribolovom, nadnaravnim podovodnim bićima koja su zajedno sa jeguljama uhvaćena u vršu izašla iz podvođa i došuljala se na Neretvansku brudetijadu u Opuzen. Iz prikrajka njihove sjene predvođene legendarnim kraljem od Norina, uživaju u natjecanju koje izražava dugu tradiciju jegulja, žaba i cipola, glavne uzdanice svakog brudeta i neretvanske brudetijade.
Važnosti neretvanskog brudeta za neretvansko područje dokazana je Rješenje Ministarstva kulture i medija, Uprave za zaštitu kulturne baštine, KLASA: UP/I-612- 08/22-06/0099, URBROJ: 532-06-02-02/1-22-1 od 11.07.2022. kojim je utvrđeno kako je Umijeće pripreme neretvanskog brujeta (brudeta), Dubrovačko-neretvanska županija, ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra.
