Saznaj više o cikloturizmu

POLJOPRIVREDA

Kako dolina Neretve hrani stanovništvo?

Dolina Neretve jedno je od najplodnijih i poljoprivredno najrazvijenijih područja na hrvatskoj obali Jadrana.. Rijeka Neretva, topla mediteranska klima i uporan rad ljudi koji žive od zemlje ovaj su krajolik, sačinjen od pravog mozaika polja prošaranih labirintom kanala, pretvorili u pravi poljoprivredni raj u kojemuzgoj hrane predstavlja glavnu privrednu granu cijele regije.

Ovdje se uzgajaju brojne voćarske i povrtlarske kulture nopravisimboli najvažniji brend regije su nepregledni nasadi mandarina, posebice u južnom dijelu delte,oko grada Opuzena. Uz mandarine, Dolina Neretve značajan je proizvođač lubenica, jagoda, maslina ali i grožđa čemu posebno pogoduje sastav tla, izobilje vode i klimatski uvjet

Agrarne kulture i proizvodi opuzenskog kraja

Grad Opuzen u samom je središtu ove poljoprivredne regije, a ukupna obrađena površina unutar njegovih administrativnih granica iznosi čak  879,35 hektara. Te velike poljoprivredne površine, osim što se na njima proizvode značajnekoličine hrane, pružaju i jedinstven pejzažni prizor, kakav je moguće vidjeti samo u ovom dijelu Hrvatske.

Poljoprivreda je za Opuzen izuzetno važna. Na području grada postoji čak 886 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (podaci iz 2018.godine) što znači da se 79,11% kućanstava bavi poljoprivredom. Poljoprivredne kulture koje dominiraju na opuzenskom području su:

  • mandarine (740,03 ha)
  • lubenice (21 ha)
  • jagode (6,59 ha)
  • masline (32,12 ha)
  • vinova loza (2,20 ha)
  • uz rasadnik vinove loze (3,30 ha).

Autohtoni neretvanski proizvodi

Možda najbolji način za uranjanje u puno iskustvo načina života u ovom jedinstvenom krajoliku, ali i za otkrivanje njegovih tajni i netaknutih dijelova prirode nude brojna obiteljska gospodarstva, koja se osim poljoprivredom, kao primarnom djelatnošću, bave u pružanjem turističkih usluga.

ZEMLJA

Kako je mediteranska močvara postala poljoprivredno blago?

Današnji pejzaž Doline Neretve rezultat je međuigreprirode i ljudskih ruku. Neretvu je nekada okruživalo močvarno i poplavno područje, koje je kroz dugo razdobljeiuz puno truda, pretvorenou jedinstveni prostor koji se spravom smatra djelićemraja. Izvorna mediteranska močvara sačuvana jeu dovoljnoj mjeri da Dolina Neretve bude veliko ornitološko utočište, da unetaknutim dijelovima prirode na održiv način mogu uživati brojni turisti, a da neretvanska gastronomija, slavna po jelima s jeguljamai žabama,i dalje može oduševljavati gurmane.

Regija je najveću promjenu doživjela u 20. stoljeću.

Neretva je u posljednjih 20-tak kilometara svogtoka, koliko prolazikroz Hrvatsku, ukroćena, a njezina, nekada močvarna dolina transformiranau jedno od najplodnijih i pejzažno najzanimljivijih dijelova jadranske obale.

Što je melioracija?

Današnji izgled Doline Neretve stvorio je čovjek. Stanovnici ovog područja oduvijek su, napornim i mukotrpnim radom,prokopavanjem kanala i korištenjem iskopanog materijala za uzdizanje obradive površine iznad razine plavljenja, odnosno ciklusa plime i oseke -tzv. jendečenjem od močvara „otimali“ komadiće suhog i plodnog tla. Jednečenje je bilo iznimno naporan i težak posao, koji se morao ciklički ponavljati kako snaga vode ne bi tako izborenu plodnu zemlju, vratila močvari.

Na taj se način hrana proizvodila sve do druge polovice 20. stoljeća kada su provedeni opsežni projekti melioracijekojima je poplavno i močvarno područje regulirano i pretvoreno u obradivu i plodnu površinu kakvu danas poznajemo. Melioracija je naziv za složeni proces isušivanja močvara, zatvaranja riječnih rukavaca i stvaranja ekstenzivnog, kontroliranog sustava navodnjavanja. Iako je postupak trajao više desetljeća, najveći koraci poduzeti su šezdesetih godina prošlog stoljeća, a rezultati melioracije su zaista impresivni. Površina područja pod vodom je s nekadašnjih 80% smanjena na današnjih 25%, a nekadašnji močvarni i divlji izgled dolinezamijenio je pejzaž razvijenih i plodnih poljoprivrednih površina iznimno pogodnih za uzgoj brojnih voćarskih i povrtlarskih kultura, koje čine osnovicu gospodarstva cijele regije.

Plodnost doline Neretve

Prije reguliranja toka Neretve i melioracije doline, sama rijeka je najveći dio organski plodnog materijala nosila u more, stvarajući tek uski, aluvijalni plodni pojas uz svoje obale. Dublje u dolini tlo je bilo euglejno ili močvarno u kojem je, zbog kontinuiranog djelovanja vode, stvaranje humusa bilo ograničeno.

Ljudskim intervencijama ogromni plodni potencijal rijeke i njezine doline u potpunosti je aktiviran. Tako je plodno i mineralima bogato tlo prošireno mnogo dublje u dolinu no što je to ikada bio slučaj, uz zadržavanje izvornog močvarnog područja na rubovima doline.

MANDARINE

Mandarine – simbol regije

Zlatno blago doline Neretve

Dolina rijeke Neretve poznata je po uzgoju agruma, posebice mandarina koje su postale simbolom i svojevrsnim brendom cijele regije. Neretvanske mandarine ističu se iznimnom kvalitetom okusa, izgleda i nutritivnih vrijednosti. Kvaliteta mandarina iz Doline Neretve proizlazi iz jedinstvene kombinacije sastava tla, bogatstva vodom i, za njihov uzgoj posebno pogodne, mediteranske klime.

Zašto mandarine uspijevaju u dolini Neretve?

Agrumi u pravilu uspijevaju u pojasu omeđenom 40. sjevernom i 40. južnom paralelom. Sjevernije od 40-og stupnja agrumi komercijalno održivo uspijevaju na samo tri mjesta u svijetu, a jedno od njih je upravo područje doline Neretve.

Mandarine ovdje uspijevaju zahvaljujući prije svega mediteranskoj klimi. Neretvanske mandarine odlikuje rana dozrelost plodova koji dozrijevaju čak mjesec dana ranije nego u drugim područjima svijeta poput Turske, Španjolske i Italije. Razlog tome je rani sortiment mandarina koje dozrijevaju kroz listopad, ali i ekološka prednost koju omogućava rijeka Neretva koja dolinu hladi noću, dok je danju grije topli zrak s mora. Neretvanska mandarina zaštićena je oznakom izvornosti Ministarstva poljoprivrede od 2016. godine.

Prva mandarina u dolini

Prvi nasad mandarina u Neretvi, na površini od 2.300 m2 s 394 stabla, zasađen je 1951. godine. Plantažni uzgoj mandarina započeo je 1962. godine, a masovna sadnja ovog agruma odvijala se između 1970. i 1980. godine.

Danas su mandarine zasađene na oko 2.500 ha s oko 2,5 milijuna stabala na kojima se godišnje ubere i do oko 50 000 tona plodova. Područje grada Opuzena ima čak 740,03 ha zasađenih mandarina.

Prva hrvatska sorta mandarine

Sorte mandarina koje se uzgajaju u dolini su:

  • Wakiyama
  • Ichumare
  • Zorica rana
  • Chahara
  • Kawano wase
  • Okitsu
  • Kuno
  • Seto
  • Owari
  • Saigon SRA 29.

Znate li da postoji hrvatska sorta mandarine?

Zorica rana je prva hrvatska sorta mandarine. Ona je pronađena 1976. godine kao vegetativni mutant sorte Kawano wase, a ime je dobila po Zorici Velagić koja je radila na usavršavanju sorti u dolini Neretve.

Kada počinje berba mandarina?

Berba mandarina počinje krajem rujna i traje sve  do kraja studenog odnosno početka prosinca kada dozrijevaju kasne sorte.

VODA I ZRAK

Kako priroda štiti zlatno blago?

Priroda štiti i njeguje zlatno blago Doline Neretve. Mediteranska klima ovog područja presudna je za uspješnost uzgoja mandarina, no ono što Dolinu Neretve čini baš idealnom za ovo voće, su specifični mikroklimatski obrasci.

Obilje sunca, relativna vlažnost zraka, blage temperature te povoljna struktura vjetrova zajedno doprinose stvaranju savršenih uvjeta za uzgoj mandarina, ali i njihovu vrhunsku kvalitetu kojom su se proslavile diljem Europe.

Magija prirode u dolini

Isparavanje vode u noćnim satima, kada je temperature vode viša od temperature zraka, štiti stabla i plodove mandarine od ekstremno niskih temperatura.

Utjecaj lokalnih vjetrova iznimno je važan. Hladna bura, koja puše sa sjeveroistoka, nakon kiše suši plodove čime što onemogućava pojavu plijesni, truleži ili gnjiljenja dok topli jugo donosi vlažni morski zrak. S druge strane, vjetrovi, posebice na samom ušću Neretve mogu biti i opasni za mandarine pa nije neobično vidjeti dvorede čempresa posađene kako bi stabla, poput vjetrobrana, zaštitila plantaže od jakih naleta strujanja zraka s mora.

Blizinamora također doprinosi specifičnosti okusa neretvanskih mandarina. More je nekad redovito prodiralo u dolinu te je tlo blago zaslanjeno što je također dio magije kojom se mandarine iz Doline Neretve kvalitetom razlikuju od konkurencije.

Zaštićena prirodna bogatstva doline

Rijeka Neretva najveća je hrvatska rijeka jadranskog sliva, iako kroz hrvatsku protječe tek na posljednjih dvadesetak kilometara svog puta prema ušću. No, njezin je prirodni, ali i kulturološki učinak nemjerljiv, što dokazuje i činjenica da je dala ime cijeloj povijesnoj regiji te da se stanovnici njezinih obala identificiraju po njoj.

Delta rijeke Neretve zaštićena je u sklopu mreže Natura 2000. Jugoistočni dio delte rijeke Neretve 1974. godine proglašen je ihtiološko-ornitološkim rezervatom, a 1993. godine navedeno područje dodatno je međunarodno zaštićeno u sklopu RAMSAR konvencije o zaštiti močvara.

Na području neretvanskog kraja postoji oko 820 vrsta biljaka koje se dijele na močvarne i vodene i čine oko 15% hrvatske flore. Biljne vrste pripadaju plutajućim cvjetnicama, cvjetnicama koje su čitave potopljene u vodi te one koje se zakorjenjuju na dnu, a vegetativne organe razvijaju na površini vode.

Drugi dom pticama

Dolina Neretve stanište je mnogobrojnih životinjskih vrsta, od kojih su neke, na žalost i ugrožene, a među njima se posebno ističu ptice.

Područje je privremeni dom brojnim pticama selicama koje sele na jug iz sjeveroistočne i srednje Europe. U delti je zabilježeno čak 310 vrsta ptica, a u Metkoviću se nalazi druga najveća ornitološka zbirka u Europi s više od 200 prepariranih vrsta ptica. Najčešće vrste ptica na neretvanskom području su patke, liske, ćurlini, čigre i galebovi kao i čaplje dangube te ugrožena vrsta malih vranaca.

Izgrađene promatračnice ptica u dolini ili sudjelovanje u foto safariju s neretvanske lađe omogućavaju vam tajnovit i jedinstveni doživljaj promatranja ptica.

LJUDI

Ljudi neretvanskog kraja

Još od prapovijesnog vremena tok rijeke Neretve bio je važan trgovački put od Jadranske obale (ali i dalje) prema unutrašnjosti.  Područje Doline Neretve nastanjivali su razni narodi, koji su svi ostavili vrijedne tragove svojeg prisustva. Od vrijednih arheoloških ostataka svakako se posebno ističu ostaci značajnog rimskog grada Narone u mjestu Vid kod Metkovića iznad kojih je izgrađen i jedinstveni arheološki muzej, smješten doslovno na mjestu nekadašnjeg antičkog naselja.

Burni povijesni događaji, ali i negostoljubivost močvarnih dijelova regije utjecali su na demografsko osipanje cijelog kraja, a novo razdoblje u povijesti obala Neretve počinje u 17. stoljeću, kada se ova regija, tada granica između Mletačke republike i Osmanskog carstva, ponovno značajnije naseljava.

Stanovništvo se polako sa suhih uzvisina seli uz obale riječne delte i počinje polagana, ali sustavna borba Neretvana s močvarama, vodom, poplavama, plimom i osekom; proces koji je i stvorio današnju dolinu kakvu poznajemo.

Neretvanska lađa

Jedan od najvažnijih kulturoloških simbola Neretvanskog kraja je neretvanska lađa. Lađe, tradicionalno i autohtono plovilo neretvanskog kraja bile su jedino prijevozno sredstvo kojim se mogla ostvariti komunikacija između svih naseljenih kutaka ovog nekad močvarnog područja. Način njihove gradnje i konstrukcija potpuno su prilagođeni uvjetima koji vladaju uz obale Neretve, njezine brojne kanale i nekadašnja močvarna prostranstva. Lađe imaju izuzetno niski gaz, a bilo su dovoljno velike i stabilne da omogućavaju prijevoz ljudi i robe te da, po potrebi, zaplove i morem. Neretvanska lađa je proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a njezin značaj u identitetu cijelog kraja i danas je iznimno velik.

Danas su lađe važan dio i turističke ponude, posebice za uživanje u neponovljivim foto safarijima u još uvijek netaknutim neretvanskim rukavcima i očuvanim močvarnim jezerima.

Maraton lađa

Važnost neretvanskih lađa za identitet cijelog kraja zorno pokazuje manifestacija „Maraton lađa“. Svake druge subote u kolovozu se na relaciji Metković-Ploče održava uzbudljiva utrka u kojoj se nadmeću veslački timovi u neretvanskim lađama. Maraton lađa, pokrenut 1998. godine, jedna je od najvažnijih kulturno-turističkih manifestacija Doline Neretve i postala je zaštitni simbol regije.

Jegulja i žabe

Žabe i jegulje najvažniji su dio autohtone lokalne gastronomije. One su nekada bile temelj prehrane stanovništva ovog kraja, hrana siromašnih koja je, zbog bogatstva faune, bila dostupna gotovo svima. Gastronomska vrijednost tradicionalnih jela danas je potpuno prepoznata pa su specijaliteti poput brudeta od jegulja i žaba proglašeni nematerijalnim kulturnim dobrom Hrvatske.