Kulturno-povijesna baština
Najkarakterističniji i najprepoznatljiviji dio današnjeg Opuzena je mjesni trg, veliki dubinski, gotovo scenski prostor, na čijem se kraju nalazi crkva Sv. Stjepana sagrađena krajem 19. stoljeća u oblicima neoklasicizma. Jednostavno i čisto pročelje crkve te snažni volumen naglašen vitkim zvonikom, sučeljava se s nizom katnica koje obrubljuju trg. Na suprotnoj strani od crkve početkom 20. stoljeća podignuta je zgrada škole po tipskom austougarskom projektu. Porušena je 1992. godine i na njezinom mjestu podignuta nova poslovna zgrada znatno viših gabarita koja je poremetila izvorne prostorne odnose i mjerilo trga. Na trgu se također ističe i klasicistička zgrada Grada s razigranim pročeljem sa središnjim balkonom na katu te segmentnim zabatom na vrhu između dvije kamene piramide.
Iza crkve Sv. Stjepana nalazi se najstariji sačuvani dio grada - s nekoliko dobro sačuvanih kasnobaroknih stambeno-gospodarskih sklopova stiješnjenih na samom rtu današnjeg poluotoka. Unutar mreže uskih i nepravilnih popločanih uličica barok je sačuvan u skromnim detaljima arhitektonske plastike, prostranim dvorištima s gospodarskim sadržajima, te snažnim volumenima stambenih katnica.
Uz rijeku čija je obala u 19. stoljeću regulirana na način primorskih naselja pa se i naziva rivom, s nizom drvoreda, razvio se niz stambenih sklopova rezidencijalnog karaktera, s karakterističnim ograđenim vrtovima prema rijeci, dok su im u zaleđu prostrana gospodarska dvorišta unutar visokih kamenih zidova te manje gospodarske kamene prizemnice ili katnice. Među njima se osobito ističe kuća obitelji Oman, izuzetan sklop gotovo aristokratskog značenja s neobično bogatim inventarom rasutim tijekom vremena. U ovoj su kući odsjedali svi viđeniji gosti Opuzena od cara Franje Josipa II. koji je 1875. posjetio Opuzen do poznatog slikara Celestina Medovića.
Prostori od značaja za zaštitu kulturnih dobara i graditeljske baštine, vezani su prvenstveno uz neistraženo arheološko područje koje kao potencijalni prostor arheoloških nalaza obuhvaća čitav teritorij Grada.
Osim arheološkog područja predviđene su mjere zaštite i za slijedeća kulturna dobra:
- povijesna graditeljska cjelina - gradsko područje Opuzen,
- povijesna graditeljska cjelina - seoska naselja Smokovo i Selo,
Pojedinačni zaštićeni objekti i javni prostori:
- Crkva Sv. Stjepana
- Trg Kralja Tomislava sa objektima Gradske uprave, Kuće Nikolić, Franičević, te Ajduk- Utovac,
- Kuća Oman
- Kuća Sušan
- Gradska riva uz Neretvu
- Most na Maloj Neretvi
PODRIJETLO IMENA
Povijest Opuzena seže u razdoblje prvih dana Dubrovačke Republike gdje se spominje kao otok Posrednica, trgovište solju i emoprij. Postoji nekoliko pretpostavki o nastanku imena Opuzen od kojih je napozatija ona po kojoj je Opuzen dobio naziv po tvrđavi Fort Opus koju su Mlečani sagradili 1684. godine na ruševinama ostataka pentagonalne kule pod nazivom Koš, čiji bedem i danas krasi stari dio grada. Središte starog dijela grada predstavlja klasični rimski forum - pjaca, sa župnom crkvom sv. Stjepana, koja je sagrađena na mjestu nekadašnje kapelice i crkvice nastradale u požaru, a kasnije početkom turskih osvajanja i dolaskom izbjeglica iz Čitluka (današanja Gabela) koji su sa sobom donijeli i kip svog zaštitnika, crkva poprima današnji naziv i dograđena je 1883. godine u neoklasicističkom stilu. Prema jednoj teoriji ime mjesta došlo je bi od utvrde koju su Forte Opus. Nestankom utvrde i vojničkog logora koji je bio u blizini nestala je riječ Forte pa je ostao samo Opus kojem je dodan sufiks – en, i s tim je formuliran današnji oblik imena Opuzen.
