Kulturno-povijesna baština

Najkarakterističniji i najprepoznatljiviji dio današnjeg Opuzena je mjesni trg, veliki dubinski, gotovo scenski prostor, na čijem se kraju nalazi crkva Sv. Stjepana sagrađena krajem 19. stoljeća u oblicima neoklasicizma. Jednostavno i čisto pročelje crkve te snažni volumen naglašen vitkim zvonikom, sučeljava se s nizom katnica koje obrubljuju trg. Na suprotnoj strani od crkve početkom 20. stoljeća podignuta je zgrada škole po tipskom austougarskom projektu. Porušena je 1992. godine i na njezinom mjestu podignuta nova poslovna zgrada znatno viših gabarita koja je poremetila izvorne prostorne odnose i mjerilo trga. Na trgu se također ističe i klasicistička zgrada Grada s razigranim pročeljem sa središnjim balkonom na katu te segmentnim zabatom na vrhu između dvije kamene piramide.

Iza crkve Sv. Stjepana nalazi se najstariji sačuvani dio grada - s nekoliko dobro sačuvanih kasnobaroknih stambeno-gospodarskih sklopova stiješnjenih na samom rtu današnjeg poluotoka. Unutar mreže uskih i nepravilnih popločanih uličica barok je sačuvan u skromnim detaljima arhitektonske plastike, prostranim dvorištima s gospodarskim sadržajima, te snažnim volumenima stambenih katnica.

Uz rijeku čija je obala u 19. stoljeću regulirana na način primorskih naselja pa se i naziva rivom, s nizom drvoreda, razvio se niz stambenih sklopova rezidencijalnog karaktera, s karakterističnim ograđenim vrtovima prema rijeci, dok su im u zaleđu prostrana gospodarska dvorišta unutar visokih kamenih zidova te manje gospodarske kamene prizemnice ili katnice. Među njima se osobito ističe kuća obitelji Oman, izuzetan sklop gotovo aristokratskog značenja s neobično bogatim inventarom rasutim tijekom vremena. U ovoj su kući odsjedali svi viđeniji gosti Opuzena od cara Franje Josipa II. koji je 1875. posjetio Opuzen do poznatog slikara Celestina Medovića.

Prostori od značaja za zaštitu kulturnih dobara i graditeljske baštine, vezani su prvenstveno uz neistraženo arheološko područje koje kao potencijalni prostor arheoloških nalaza obuhvaća čitav teritorij Grada.

Osim arheološkog područja predviđene su mjere zaštite i za slijedeća kulturna dobra:

  • povijesna graditeljska cjelina - gradsko područje Opuzen,
  • povijesna graditeljska cjelina - seoska naselja Smokovo i Selo,

Pojedinačni zaštićeni objekti i javni prostori:

  • Crkva Sv. Stjepana
  • Trg Kralja Tomislava sa objektima Gradske uprave, Kuće Nikolić, Franičević, te Ajduk- Utovac,
  • Kuća Oman
  • Kuća Sušan
  • Gradska riva uz Neretvu
  • Most na Maloj Neretvi

PODRIJETLO IMENA

Povijest Opuzena seže u razdoblje prvih dana Dubrovačke Republike gdje se spominje kao otok Posrednica, trgovište solju i emoprij. Postoji nekoliko pretpostavki o nastanku imena Opuzen od kojih je napozatija ona po kojoj je Opuzen dobio naziv po tvrđavi Fort Opus koju su Mlečani sagradili 1684. godine na ruševinama ostataka pentagonalne kule pod nazivom Koš, čiji bedem i danas krasi stari dio grada. Središte starog dijela grada predstavlja klasični rimski forum - pjaca, sa župnom crkvom sv. Stjepana, koja je sagrađena na mjestu nekadašnje kapelice i crkvice nastradale u požaru, a kasnije početkom turskih osvajanja i dolaskom izbjeglica iz Čitluka (današanja Gabela) koji su sa sobom donijeli i kip svog zaštitnika, crkva poprima današnji naziv i dograđena je 1883. godine u neoklasicističkom stilu. Prema jednoj teoriji ime mjesta došlo je bi od utvrde koju su Forte Opus. Nestankom utvrde i vojničkog logora koji je bio u blizini nestala je riječ Forte pa je ostao samo Opus kojem je dodan sufiks – en, i s tim je formuliran današnji oblik imena Opuzen.

Razvoj kroz povijest

Područje današnjeg teritorijalnog smještaja Opuzena posjeduje bogatu povijest. Ovo područje bilo je naseljeno već u rimsko vrijeme. Arheološka iskapanja iz 1979. na predjelu Jesenske utvrdila su kako je na ovom području postojalo antičko naselje iz početka naše ere. Na temelju nalaza utvrđeno je kako je ovaj spomenuti lokalitet imao vrlo važnu ulogu ulaska iz Jadrana u Neretvu.

ZAŠTITNIK GRADA

Dan Grada Opuzena je 03. kolovoza - Blagdan Sv. Stjepana Prvomučenika koji se svečano slavi kao gradski blagdan. Sveti Stjepan, prvi kršćanski mučenik ili Prvomučenik, bio je jedan od sedam đakona izabranih u počecima crkve, prema Djelima apostolskim (Dj 6:5). Njegovo ime na grčkome jeziku znači »kruna«, »vijenac.« Prema tradiciji iz 5. stoljeća, stefanos je grčki ekvivalent aramejskog kelil (sirsko kelila, "kruna"). Ništa se ne zna o Stjepanovom ranom životu. Nakon Isusove smrti, Stjepanovo otvoreno propovijedanje Isusova nauka i pripadništvo zajednici kršćanskih učenika dovelo ga je do osude za bogohuljenje, a potom i do smrti kamenovanjem. Sveti se Stjepan obično prikazuje kao mladić odjeven u đakonsku dalmatiku, s mučeničkom palmom u jednoj i kamenom u drugoj ruci. Blagdan sv. Stjepana (Sjepanje) slavi se u Katoličkoj Crkvi 26. prosinca, drugog dana Božića i državni je blagdan u Republici Hrvatskoj i nizu drugih država. Našašće moćiju sv. Stjepana se slavi 3. kolovoza. Stoga su obje istinske svetkovine sv. Stjepana Prvomučenika, i ona koja pada 26. prosinca, kad se slavi Stjepanova mučenička smrt i ona koja se slavi 3. kolovoza, to je svetkovina pronalaska relikvija sv. Stjepana.
Turistička zajednica Grada Opuzena
Trg kralja Tomislava 1,
20355 Opuzen, Hrvatska
Dubrovačko-neretvanska županija
Telefon: +385 20 671 139
Fax: +385 20 672 059